

U decembru 1905. godine Laurin & Klement postavili su kamen temeljac automobilskom inženjerstvu u Mlada Boleslav predstavljanjem modela Voiturette A
U decembru 1905. godine Vaclav Klement i Vaclav Laurin su javnosti predstavili svoj prvi automobil, Laurin & Klement Voiturette A. Ovim su automobilom dvojica osnivača nastavili sa uspešnom proizvodnjom bicikala i motocikala još pre 115 godina i istovremeno postavili temelje za buduću proizvodnju automobila u Mlada Boleslav. Od tog vremena, portfolio češkog proizvođača automobila karakterišu inovativna vozila i tehnologije. Škoda trenutno proizvodi deset serija modela i nastavlja tranziciju od tradicionalnog proizvođača automobila u „Simply Clever kompaniju za najbolja rešenja mobilnosti“.
Kada je prvi automobil izbačen iz
proizvodnih hala Laurin & Klement u Mlada Boleslav, kompanija se već mogla
osvrnuti na deset godina poslovnog uspeha: sopstvenu proizvodnju bicikala pod
nazivom Slavia započeli su 1895. godine pod rukovodstvom Vaclava Laurina i
Vaclav Klementa. Dana 18. novembra 1899. godine, dva preduzetnika proširila su
sveobuhvatnu ponudu modela koja uključuje inovativno dizajnirane motore sa
jednocilindričnim benzinskim motorima u donjem delu okvira. Ubrzo nakon toga,
L&K će postati jedan od prvih proizvođača u svetu za proizvodnju
dvocilindričnih V-motora i redovnih četvorocilindričnih motora. Laurin i Klement
motocikli su se pokazali vrlo popularnim među kupcima i ubrzo postigli prve
uspehe u moto sportu.
Laurin & Klement uložili su više od pet godina razvoja u svoj prvi
automobil
Da bi stvorio dodatne kapacitete za
izgradnju motornih vozila, L&K je prekinuo proizvodnju bicikala i značajno
proširio proizvodno područje 1905. godine, kada je kompanija zapošljavala 355
ljudi radeći na površini od 9.500 kvadratnih metara koristeći 206 alatnih
mašina. Najvažniji proizvod bio je Voiturette A, prvi automobil koji su
proizveli Laurin & Klement. Sledi razvojni period koji traje više od pet
godina, sve važne komponente dizajnirane su i proizvedene u vlastitom pogonu.
L&K je predstavio prvi uvid u model Voiturette A u 44. izdanju bečkog
magazina za automobile „Allgemeine Automobil-Zeitung“ koji se na kioscima
pojavio 29. oktobra 1905. godine. Članak koji je tamo objavljen uvodi prototip
modela koji je nosio naziv „Voiturette“, koji označava francuski izraz za
kompaktni automobil male težine.
Novinari su dobro prihvatili tehnologiju i dizajn modela Voiturette A
Proizvodna verzija L&K Voiturette
A konačno se pojavila na naslovnoj strani nedeljnika „Sport a hry“ u sredu, 27.
decembra 1905. godine. Urednik Vilem Heinz napisao je detaljan uvod u novu
publikaciju iz Mlade Boleslav pod naslovom „Demokratski automobil“. Autor je,
između ostalog, izjavio: „Voiturette iz Laurin & Klement nije površna
konstrukcija... Jednom rečju, izgleda lepo, linije su elegantne... To je
savršen automobil sa dva sedišta... Brzina se može regulisati između 5 i 45
km/h (ovo je bila maksimalna dozvoljena brzina po austrijskim propisima)
zupčanici su dizajnirani da podnesu nagib od 20%. Zaključak Vilema Heinza bio
je pozitivan. Istakao je da je ovaj „automobil praktičan, udoban i jeftin.“
Idealno za svakodnevnu upotrebu po pristupačnoj ceni
Voiturette A je 18. januara 1906.
godine dobilo službeno odobrenje za upotrebu na javnim putevima, a 15. aprila
L&K je predstavio model posetiocima sajma automobila u Pragu. Pored svoje
konstrukcije, kvaliteta izrade i dizajna, Type A osvojio je javnost svojom
praktičnošću i odličnim odnosom cene i performansi. Osnovna verzija koštala je
3.600 kruna, dok je radnik u fabrici automobila u to vreme zarađivao u proseku
dve krune dnevno. Benzin, koji se prodavao po kilogramu u to vreme koštao je 66
helera po kilogramu u Bohemiji, što ga je činilo samo malo skupljim od litra
piva.
Vrhunska tehnologija i sveobuhvatne mogućnosti prilagođavanja
Baza L&K Voiturette A bila je
okvir lestvi i dve krute osovine s oprugama. V2 motor sa vodenim hlađenjem,
koji je bio montiran napred i imao ugao cilindra od 55 stepeni, imao je
zapreminu od 1.005 cm³ i generisao je snagu od 7 KS (5,2 kW). Konusna spojnica
sa kožnom oblogom prebacivala je obrtni momenat na trostepeni menjač. Kardansko
vratilo pokretalo je zadnje točkove, što je bilo tipično za ovu vrstu vozila u
to vreme, ali lančani pogon je bio dostupan i na zahtev. Agilan automobil,
težak samo oko 500 kilograma, usporavao je i pedalom koja je kočila bubanj iza
menjača i polugom povezanom sa bubanj kočnicama na zadnjoj osovini.
Umesto standardnih drvenih felni i
žica, kupci su mogli da se odluče za žičane točkove, a raspored sedenja mogao
je biti ili dva pojedinačna sedišta ili dvostruka klupa s prtljažnim prostorom
iza. Osvetljenje vozila i krov takođe su bili na spisku dodatne opreme. Uz
osnovne boje crvenu, zelenu i plavu, zemlje francuskog govornog područja takođe
su imale mogućnost da Voiturette bude obojen u sivu boju. Bela je bila dostupna
uz doplatu od 50 kruna. Od 1905. do 1907. godine Laurin & Klement su
napravili najmanje 44 primerka Voiturette A. Pet ih je preživelo do danas, od
kojih se jedan nalazi u stalnoj postavci Škoda muzeja u Mladoj Boleslavi.
Voiturette A daje podsticaj za uspešan dalji razvoj kompanije Laurin
& Klement
L&K Voiturette A postala je
odskočna daska za dinamičan razvoj kompanije. Između 1906. i 1914. godine
prodaja automobila Laurin & Klement povećala se više od dvadeset puta.
Portfolio modela kretao se od dvocilindričnih modela do linijskog osmocilindričnog
FF iz 1907. godine, kao i brojnih verzija autobusa i komercijalnih vozila uz
izuzetno uspešne trkačke automobile. Brend L&K već je bio aktivan na
međunarodnim tržištima pre Prvog svetskog rata i postao je najveći proizvođač
automobila u Austrougarskoj.
Škoda stupa kao snažan partner i utire put za dalji rast
Otkako se Škoda pozicionirala kao
snažni strateški partner 1925. godine, vozila iz Mlade Boleslava proizvode pod
imenom Škoda i nose dobro poznati logotip sa krilatom strelom. Zbog rastuće
potražnje, efikasna proizvodnja zamenila je proizvodnju relativno malih serija
od 1932. godine. Nova generacija inovativno dizajniranih Škoda modela sa
centralnim cevastim okvirom i nezavisnim vešanjem točkova označila je još jednu
prekretnicu 1934. godine. Dve godine kasnije, brend iz Mlade Boleslava vratio
je vodeću poziciju u češkoj automobilskoj industriji vozilima poput Škoda
Popular, Rapid i Superb.
Državna kompanija i početak masovne proizvodnje
Nakon Drugog svetskog rata, kompanija
je nacionalizovana, a od 1. januara 1946. nazvana je AZNP (Automobilové závody
národní podnik – Automobile Works, National Enterprise). Čak i pod izazovnim
ekonomskim i političkim uslovima komunizma, češki proizvođač je nastavio da
napreduje. Prelazak sa tela s drvenim okvirima na metalnu karoseriju otvorio je
vrata masovnoj proizvodnji od 1952. godine. Eru popularnih modela Škoda 440
“Spartak”, Octavia ili Felicia je 1964. godine pratio jedan od tehnički
najnaprednijih jednolitarskih evropskih automobila tog vremena - Škoda 1000 MB
sa samonosećom karoserijom i motorom smeštenim pozadi. Zahvaljujući uspehu ovog
modela, moderna kompanija u Mladoj Boleslavi prvi put je prešla prag od 100.000
proizvedenih vozila godišnje. Vanvremenski dizajnirana Škoda Favorit sa motorom
smeštenim napred i pogonom na prednje točkove, koja je lansirana 1987. godine,
označila je početak nove tehnološke ere.
Razvoj brenda Škoda nakon pridruživanja Volkswagen grupi
Godine 1991. grupacija Volkswagen
preuzela je Škoda Auto, koja je u to vreme postala četvrti proizvođač u
grupaciji, i pomogla češkom proizvođaču da ponovo počne nakon raspada
Sovjetskog Saveza. U naredne tri decenije, brend je izrastao od regionalnog
lidera na tržištu, proizvodeći gotovo 200.000 vozila godišnje, do globalnog
igrača koji je kupcima u više od 100 zemalja isporučio preko 1,24 miliona
vozila (2019. godine). Godine 2020., 125 godina nakon osnivanja, Škoda nudi
deset modernih serija modela i raznolik portfolio pogonskih sklopova. Enyaq iV
najnoviji je model proizvođača, kao i prvi model zasnovan na MEB platformi,
koji se proizvodi u sedištu kompanije u Mlada Boleslav.
ŠKODA AUTO trenutno poseduje tri proizvodna pogona u Češkoj. U Mlada Boleslavi i Kvasinyu proizvođač uglavnom proizvodi vozila, dok fabrika u Vrchlabi proizvodi delove, najviše automatski menjač s direktnim stepenom prenosa (DSG). Škoda modeli takođe silaze sa proizvodnih linija u Bratislavi u Slovačkoj, u kineskim pogonima u Yizhengu, Nanjingu, Ningbu i Changshai, ruskim pogonima u Kalugi i Nižnjem Novgorodu, indijskim pogonima u Puni i Aurangabadu, i u Solomonovu u Ukrajini.
Komentari(0)